Naslovica O nama
O nama Ispis E-mail

NapredakLogoOd davne 1902. do danas Hrvatsko potporno društvo, odnosno Napredak Mostar poslao je u hrvatski narod neizbrojiv broj opismenjenih osoba, te knjiga kojima je izgrađivana i podržavana nacionalna svijest, te je njezinim knjigama izgrađen hrvatski građanski stalež u Herceg-Bosni, nositelj političke misli u XX. stoljeću.

Hrvatsko potporno društvo, odnosno Napredak Mostar nikada nije u svome radu priznavao niti društvene (klasne), niti obrazovne razlike među Hrvatima, pa tako ni upravne ni političke granice koje su dijelile hrvatski narod, nego je đake, učenike i studente stipšendirao i knjige, pomoću svojih povjerenika, slao u svaku hrvatsku kuću. Pismen čovjek i knjiga je uvijek u hrvatskom domu bila najbolji prijatelj i učitelj, a pokazivala je, na najvidljiviji način, i društveni položaj onih koji su knjige posjedovali i voljeli.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar, pod imenom Hrvatsko potporno društvo, osnovano je u zrelo doba hrvatskoga narodnoga preporoda u Herceg-Bosni, kada se osjećala živa potreba za vlastitom inteligencijom i osnivanjem književno-izdavačkog poduzeća koje bi tiskalo knjige i publikacije neophodne za promicanje preporodnih ideja i književnih tekstova namijenjenih čitanju, recitiranju ili pjevanju na sastancima i druženjima.

Društvene i političke prilike poticale su takvu potrebu, osobito kad se preporodna ideja snažno proširila i izvan Mostara, i kada su se u većim gradovima osnivale čitaonice kao središta društvenoga, književnoga i političkoga života. Zaključak o osnivanju društva za potrebne đake i učenike srednjih i viših škola u BiH, te njegovanje narodnog jezika i književnosti donijeli su hercegovački franjevci u Franjevačkom samostanu u Mostaru 7. siječnja 1902. godine. Na taj način podigli su živi spomenik u srcima brojnih Hrvata u Herceg-Bosni i na širem području. Godine 1939. Društvo je imalo 150 podružnica i 17 povjereništava, a u različitim razdobljima Napredak je imao podružnice ili povjereništva u 440 mjesta.

Napredak je ratne 1942. okupljao 21.000 članova. Pod izgovorom da više nemaju članstva, komunističke su vlasti ugasila sva hrvatska društva, pa od 1. travnja 1949 i Napredak, koji je svio svoje tajno gnijezdo u srcima svih hrvatskih domoljuba i poput feniksa vinuo se u novi let slobodarskim nebom u jesen 1990. godine. Nakon obnove broj podružnica postepeno raste. Godine 2002. Napredak ima 66 podružnica i 3 povjereništva.

U vihoru drugoga svjetskoga rata Napredak, prvenstveno zbog svojih povijesnih zasluga, postaje središnjom potpornom i izdavačkom kućom u Bosni i Hercegovini. Pomaže se učećoj mladeži, smješta ih se u domove i tiskaju se nove knjige. Unatoč ratu, na visokoj je humanitarnoj razini. Napredak ni tada nije dijelio stipendije i tiskala ni jednu knjigu kojom bi bilo iznevjereno njegovo načelo pravednosti i slobode, umjetnosti i humaniteta.

Proživjevši krizu iz 1949. do 1990. kada su komunističke vlasti zabranile rad Hrvatskog kulturnog društva Napredak i prisvojile svu njegovu imovinu, tek u zoru demokracije čine se usješni koraci koji su doveli do obnove rada Napretkove središnjice u Sarajevu 29. rujna 1990., te 14. studenog iste 1990. godine i Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar i još nekoliko podružnica po Hercegovini.

Tijekom minulih dvanaest godina Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar održalo je 65 tribina, objavilo 46 knjiga, priredilo 16 izložaba, proslavilo jedanaest Napretkovih Božićnica, započelo i ostvarilo Tjedan hrvatske kulture (- s četiri koncerta, a u dva bili suorganizatori i objavilo četiri Napretkova povijesna kalendara. Odradili smo ukupno 125 manifestacija. Na navedenim manifestacijama predsjednik je održao prosječno po dva govora.

Svečano obilježavanje stote obljetnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar počelo je prigodnom Tribinom 7. siječnja 2002. godine u Mostaru. Tijekom ove godine održali smo pet prigodnih tribina i svečanu skupštinu u Mostaru, objavili tri knjige i priredili četvrti Napretkov povijesni kalendar za 2003. Konačno, sve je to sažeto i ilustrirano u knjizi Stoljetnica mostarskog Napretka, što je, bez ikakve sumnje, vidljivi i trajni dokaz višestruke djelatnosti nekolicine entuzijasta koji to nisu trebali biti, ali dokazuju da se Napredak voli pamćenjem i potporom.

Minulih stotinu godina postojanja Hrvatskog potpornog odnosno kulturnog društva Napredak za hrvatski narod u Bosni i Hercegoivni dar je i milost, poticaj i nadahnuće za nove izazove i nove pothvate: da budemo ponosni na svoje korijene, na svoje pređe koji su s velikom mukom kročili putove kako bi poslovično nadarenoj ali siromašnoj našoj mladeži osigurali ljepšu i sretniju budućnost, te stvorili domaću inteligenciju.

Kroz minulih stotinu godina Hrvatsko potporno odnosno kulturno društvo Napredak Mostar proživljavalo je sve uspjehe i padove, sve nade i sumnje, sva razočaranja i uzlete koje je proživljavao hrvatski narod u posljednjih stotinu godina. HKD Napredak Mostar je tako ugrađen u intelektualnu i moralnu povijest hrvatskoga naroda. On je svijest i savijest hrvatskoga naroda kroz dvadeseto i na početku dvadeset i prvoga stoljeća. Sto peta obljetnica je obilježena kao i hrvatska politička povijest, diskontinuitetom, zabranama, ali i slavom!

Priznanja i čestitke su stizale s raznih strana. Posebno mi je sočna ona što ju je uputila Nevenka Vučemilovi. Isčitavajući zasluge Napretka, koga su uztemeljli franjevci, Nevenka Vučemilović poručuje: Čovjek ne može ostati hladan nakon iščitavanja izvještaja u povodu proslave stogodišnjice Kulturnoga društva "Napredak". Još u tijeku čitanja svih zamisli, nastojanja i brojnih ostvarenja koja se izlistavaju u vijencu samoga Društva osjećamo kako se grudi nadimaju ponosom, a srce puni zadovoljstvom. Dragi bosansko-hercegovački fratri, čestitam vam na vašim gradivnim zamislima, plemenitim nastojanjima i uspjelim ostvarenjima. Treba poželjeti samo da se ovakvo sebedarje proširi, uplete u širje društveno tkivo i produži zauvijek! I ljudi politike izrekli su svoje divljenje. “Napredak je apsolutno prava vrijednost, rekao je veleposlanik Bosne i Hercegovine Zlatko Dizdarević, koja je ugrađena u BiH i bez koje BiH ni kao ideja ni kao stvarnost ne bi mogla postojati. Nije riječ samo o Napretku kao hrvatskom društvu, nego Napretku koji je, mi smo se uvjerili stotine puta, vrijednost cijele BiH i svih njezinih građana i naroda. Napredak je u danima kada je Sarajevo bilo u okruženju totalnog zla bio organizacija, društvo, sinonim dobra, filozofija dobra koja je nadrastala i nadrasla zlo u danima kada je zlo, činilo se pobjeđivalo na sve strane. Ja mu to kao čovjek neću zaboraviti nikada. Malo je društava i organizacija koje se tako dostojno nosile svoje ime kao što ga nosi Napredak i tako dostojno očuvale svoju vertikalu.” A veleposlanik Republike Hrvatske Josip Vrbošić reče: “Svojim stogodišnjim djelovanjem HKD Napredak na najbolji mogući način predstavlja konstantu opstojnosti hrvatskog identiteta i jedinstven primjer njegova opstanka koji izaziva divljenje zbog njegova nacionalnog kulturnog nasljeđa, poštujući i istodobno različitost drugih kultura te šireći jezik tolerancije i razumijevanja kao temelj zajedničkoga života. Ekumenska politika suradnje i uzajamnog uvažavanja sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine koju Napredak ustrajno proklamira i provodi te afirmacija kulturnog stvaralaštva bosansko-hercegovačkih Hrvata kao jednog od tri njezina konstitutivna naroda. Nakon traumatičnih ratnih zbivanja proteklog desetljeća, koja su donijela teška razaranja mnogih dijelova BiH i stradanja poglavito bošnjačkog i hrvatskog naroda te dovela do sukoba među njezinim narodima, uspostava njezinog povjerenja među njima bitan je preduvjet za razvitak samoodržive i suverene BiH kao zajednice ravnopravnih naroda i svih njezinih građana.”

Rezime

Najstarije kulturno društvo u Bosni i Hercegovini s hrvatskim predznakom je Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. Njegova matica je u Mostaru Osnovali su ga hercegovački franjevci i nekolicina hrvatskih rodoljuba u Franjevačkom samostanu 7. siječnja 1902. godine kao “Hrvatsko potporno društvo za potrebe đaka srednjih i visokih škola Bosne i Hercegovine”. Statut Društva bio je potvrđen 5. srpnja iste 1902. godine, a Društvo se brzo proširilo u Bosni i Hercegovini, tako da je 1903. imalo svoju podružnicu i u Sarajevu. Potaknuti uspjehom mostarskog Društva, hrvatski rodoljubi u Sarajevu, okupljeni oko franjevačkog subrata Tugomira Alaupovića, osnivali su “Hrvatsko društvo za namještanje djece u zanatstvu i trgovini”, čija je Pravila Vlada uručila 6. rujna 1904. Ova dva društva su ujedinjena na temelju njihovih skupština 10. siječnja 1907. godine u Mostaru i 9. lipnja 1907. godine u Sarajevu pod zajedničkim imenom HKD “Napredak”. Nakon dugogodišnjeg plodonosnog djelovanja, “Napretku” je, odlukom državnih vlasti, 1949. godine zabranjen rad. Obnoviteljski akt i Statuti HKD Napredak doneseni su na obnoviteljskoj skupštini 29. rujna 1990. u Sarajevu, odnosno 14. studenoga 1990. u Mostaru. Agresija na područje Bosne i Hercegovine 1992. i Obrambeni rat otežao je rad društva, ali smo mi u Mostaru, usprkos svemu, do konca 2006. održali 155 kulturnih manifestacija. Tako smo se kulturnim radom suprotstavili ratnim pustošenjima. Dana 5. prosinca 2006. održana je izborna skupština, potvrđen novi Statut Društva s konkretnim povjerenstvima i izabrana nova uprava Društva.

NEKA ŽIVI, NEKA SE ŠIRI I NEKA CVJETA HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO NAPREDAK i u slijedećem desetljeću, stoljeću, petostoljeću, tisućljeću – sve do Božje volje, jer što se s ljubavlju sije – bogato klije!

Od davne 1902. do danas Hrvatsko potporno društvo, odnosno Napredak Mostar poslao je u hrvatski narod neizbrojiv broj opismenjenih osoba, te knjiga kojima je izgrađivana i podržavana nacionalna svijest, te je njezinim knjigama izgrađen hrvatski građanski stalež u Herceg-Bosni, nositelj političke misli u XX. stoljeću.

Hrvatsko potporno društvo, odnosno Napredak Mostar nikada nije u svome radu priznavao niti društvene (klasne), niti obrazovne razlike među Hrvatima, pa tako ni upravne ni političke granice koje su dijelile hrvatski narod, nego je đake, učenike i studente stipšendirao i knjige, pomoću svojih povjerenika, slao u svaku hrvatsku kuću. Pismen čovjek i knjiga je uvijek u hrvatskom domu bila najbolji prijatelj i učitelj, a pokazivala je, na najvidljiviji način, i društveni položaj onih koji su knjige posjedovali i voljeli.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar, pod imenom Hrvatsko potporno društvo, osnovano je u zrelo doba hrvatskoga narodnoga preporoda u Herceg-Bosni, kada se osjećala živa potreba za vlastitom inteligencijom i osnivanjem književno-izdavačkog poduzeća koje bi tiskalo knjige i publikacije neophodne za promicanje preporodnih ideja i književnih tekstova namijenjenih čitanju, recitiranju ili pjevanju na sastancima i druženjima.

Društvene i političke prilike poticale su takvu potrebu, osobito kad se preporodna ideja snažno proširila i izvan Mostara, i kada su se u većim gradovima osnivale čitaonice kao središta društvenoga, književnoga i političkoga života. Zaključak o osnivanju društva za potrebne đake i učenike srednjih i viših škola u BiH, te njegovanje narodnog jezika i književnosti donijeli su hercegovački franjevci u Franjevačkom samostanu u Mostaru 7. siječnja 1902. godine. Na taj način podigli su živi spomenik u srcima brojnih Hrvata u Herceg-Bosni i na širem području. Godine 1939. Društvo je imalo 150 podružnica i 17 povjereništava, a u različitim razdobljima Napredak je imao podružnice ili povjereništva u 440 mjesta.

Napredak je ratne 1942. okupljao 21.000 članova. Pod izgovorom da više nemaju članstva, komunističke su vlasti ugasila sva hrvatska društva, pa od 1. travnja 1949 i Napredak, koji je svio svoje tajno gnijezdo u srcima svih hrvatskih domoljuba i poput feniksa vinuo se u novi let slobodarskim nebom u jesen 1990. godine. Nakon obnove broj podružnica postepeno raste. Godine 2002. Napredak ima 66 podružnica i 3 povjereništva.

U vihoru drugoga svjetskoga rata Napredak, prvenstveno zbog svojih povijesnih zasluga, postaje središnjom potpornom i izdavačkom kućom u Bosni i Hercegovini. Pomaže se učećoj mladeži, smješta ih se u domove i tiskaju se nove knjige. Unatoč ratu, na visokoj je humanitarnoj razini. Napredak ni tada nije dijelio stipendije i tiskala ni jednu knjigu kojom bi bilo iznevjereno njegovo načelo pravednosti i slobode, umjetnosti i humaniteta.

Proživjevši krizu iz 1949. do 1990. kada su komunističke vlasti zabranile rad Hrvatskog kulturnog društva Napredak i prisvojile svu njegovu imovinu, tek u zoru demokracije čine se usješni koraci koji su doveli do obnove rada Napretkove središnjice u Sarajevu 29. rujna 1990., te 14. studenog iste 1990. godine i Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar i još nekoliko podružnica po Hercegovini.

Tijekom minulih dvanaest godina Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar održalo je 65 tribina, objavilo 46 knjiga, priredilo 16 izložaba, proslavilo jedanaest Napretkovih Božićnica, započelo i ostvarilo Tjedan hrvatske kulture (- s četiri koncerta, a u dva bili suorganizatori i objavilo četiri Napretkova povijesna kalendara. Odradili smo ukupno 125 manifestacija. Na navedenim manifestacijama predsjednik je održao prosječno po dva govora.

Svečano obilježavanje stote obljetnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar počelo je prigodnom Tribinom 7. siječnja 2002. godine u Mostaru. Tijekom ove godine održali smo pet prigodnih tribina i svečanu skupštinu u Mostaru, objavili tri knjige i priredili četvrti Napretkov povijesni kalendar za 2003. Konačno, sve je to sažeto i ilustrirano u knjizi Stoljetnica mostarskog Napretka, što je, bez ikakve sumnje, vidljivi i trajni dokaz višestruke djelatnosti nekolicine entuzijasta koji to nisu trebali biti, ali dokazuju da se Napredak voli pamćenjem i potporom.

Minulih stotinu godina postojanja Hrvatskog potpornog odnosno kulturnog društva Napredak za hrvatski narod u Bosni i Hercegoivni dar je i milost, poticaj i nadahnuće za nove izazove i nove pothvate: da budemo ponosni na svoje korijene, na svoje pređe koji su s velikom mukom kročili putove kako bi poslovično nadarenoj ali siromašnoj našoj mladeži osigurali ljepšu i sretniju budućnost, te stvorili domaću inteligenciju.

Kroz minulih stotinu godina Hrvatsko potporno odnosno kulturno društvo Napredak Mostar proživljavalo je sve uspjehe i padove, sve nade i sumnje, sva razočaranja i uzlete koje je proživljavao hrvatski narod u posljednjih stotinu godina. HKD Napredak Mostar je tako ugrađen u intelektualnu i moralnu povijest hrvatskoga naroda. On je svijest i savijest hrvatskoga naroda kroz dvadeseto i na početku dvadeset i prvoga stoljeća. Sto peta obljetnica je obilježena kao i hrvatska politička povijest, diskontinuitetom, zabranama, ali i slavom!

Priznanja i čestitke su stizale s raznih strana. Posebno mi je sočna ona što ju je uputila Nevenka Vučemilovi. Isčitavajući zasluge Napretka, koga su uztemeljli franjevci, Nevenka Vučemilović poručuje: Čovjek ne može ostati hladan nakon iščitavanja izvještaja u povodu proslave stogodišnjice Kulturnoga društva "Napredak". Još u tijeku čitanja svih zamisli, nastojanja i brojnih ostvarenja koja se izlistavaju u vijencu samoga Društva osjećamo kako se grudi nadimaju ponosom, a srce puni zadovoljstvom. Dragi bosansko-hercegovački fratri, čestitam vam na vašim gradivnim zamislima, plemenitim nastojanjima i uspjelim ostvarenjima. Treba poželjeti samo da se ovakvo sebedarje proširi, uplete u širje društveno tkivo i produži zauvijek! I ljudi politike izrekli su svoje divljenje. “Napredak je apsolutno prava vrijednost, rekao je veleposlanik Bosne i Hercegovine Zlatko Dizdarević, koja je ugrađena u BiH i bez koje BiH ni kao ideja ni kao stvarnost ne bi mogla postojati. Nije riječ samo o Napretku kao hrvatskom društvu, nego Napretku koji je, mi smo se uvjerili stotine puta, vrijednost cijele BiH i svih njezinih građana i naroda. Napredak je u danima kada je Sarajevo bilo u okruženju totalnog zla bio organizacija, društvo, sinonim dobra, filozofija dobra koja je nadrastala i nadrasla zlo u danima kada je zlo, činilo se pobjeđivalo na sve strane. Ja mu to kao čovjek neću zaboraviti nikada. Malo je društava i organizacija koje se tako dostojno nosile svoje ime kao što ga nosi Napredak i tako dostojno očuvale svoju vertikalu.” A veleposlanik Republike Hrvatske Josip Vrbošić reče: “Svojim stogodišnjim djelovanjem HKD Napredak na najbolji mogući način predstavlja konstantu opstojnosti hrvatskog identiteta i jedinstven primjer njegova opstanka koji izaziva divljenje zbog njegova nacionalnog kulturnog nasljeđa, poštujući i istodobno različitost drugih kultura te šireći jezik tolerancije i razumijevanja kao temelj zajedničkoga života. Ekumenska politika suradnje i uzajamnog uvažavanja sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine koju Napredak ustrajno proklamira i provodi te afirmacija kulturnog stvaralaštva bosansko-hercegovačkih Hrvata kao jednog od tri njezina konstitutivna naroda. Nakon traumatičnih ratnih zbivanja proteklog desetljeća, koja su donijela teška razaranja mnogih dijelova BiH i stradanja poglavito bošnjačkog i hrvatskog naroda te dovela do sukoba među njezinim narodima, uspostava njezinog povjerenja među njima bitan je preduvjet za razvitak samoodržive i suverene BiH kao zajednice ravnopravnih naroda i svih njezinih građana.”

Rezime

Najstarije kulturno društvo u Bosni i Hercegovini s hrvatskim predznakom je Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. Njegova matica je u Mostaru Osnovali su ga hercegovački franjevci i nekolicina hrvatskih rodoljuba u Franjevačkom samostanu 7. siječnja 1902. godine kao “Hrvatsko potporno društvo za potrebe đaka srednjih i visokih škola Bosne i Hercegovine”. Statut Društva bio je potvrđen 5. srpnja iste 1902. godine, a Društvo se brzo proširilo u Bosni i Hercegovini, tako da je 1903. imalo svoju podružnicu i u Sarajevu. Potaknuti uspjehom mostarskog Društva, hrvatski rodoljubi u Sarajevu, okupljeni oko franjevačkog subrata Tugomira Alaupovića, osnivali su “Hrvatsko društvo za namještanje djece u zanatstvu i trgovini”, čija je Pravila Vlada uručila 6. rujna 1904. Ova dva društva su ujedinjena na temelju njihovih skupština 10. siječnja 1907. godine u Mostaru i 9. lipnja 1907. godine u Sarajevu pod zajedničkim imenom HKD “Napredak”. Nakon dugogodišnjeg plodonosnog djelovanja, “Napretku” je, odlukom državnih vlasti, 1949. godine zabranjen rad. Obnoviteljski akt i Statuti HKD Napredak doneseni su na obnoviteljskoj skupštini 29. rujna 1990. u Sarajevu, odnosno 14. studenoga 1990. u Mostaru. Agresija na područje Bosne i Hercegovine 1992. i Obrambeni rat otežao je rad društva, ali smo mi u Mostaru, usprkos svemu, do konca 2006. održali 155 kulturnih manifestacija. Tako smo se kulturnim radom suprotstavili ratnim pustošenjima. Dana 5. prosinca 2006. održana je izborna skupština, potvrđen novi Statut Društva s konkretnim povjerenstvima i izabrana nova uprava Društva.

NEKA ŽIVI, NEKA SE ŠIRI I NEKA CVJETA HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO NAPREDAK i u slijedećem desetljeću, stoljeću, petostoljeću, tisućljeću – sve do Božje volje, jer što se s ljubavlju sije – bogato klije!